Mala enciklopedija spolno prenosivih bolesti

Mala enciklopedija spolno prenosivih bolesti

by Urednik, 20. prosinca 2016.

Spolno prenosivim bolestima danas se smatra pedesetak razli─Źitih bolesti, urogenitalnih infekcija i sindroma ─Źiji je glavni na─Źin prijenosa spolni odnos.

Naziv spolno prenosive bolesti, za razliku od odavno poznatih klasi─Źnih spolnih bolesti (sifilis, gonoreja, klamidija, herpes…), obuhva─ça vrlo ┼íiroku skupinu od 50-ak spolnih bolesti, urogenitalnih infekcija i sindroma. Za sve njih karakteristi─Źno je da je spolni odnos glavni ili jedan od glavnih na─Źina njihova ┼íirenja. Prema statistikama, u svijetu je svake godine oko pola milijarde novih slu─Źajeva spolno prenosivih infekcija, od kojih 60 posto u osoba mla─Ĺih od 25 godina.

Uzro─Źnici i simptomi

Uzro─Źnici spolno prenosivih bolesti – virusi, bakterije, gljive, paraziti – mogu se prenijeti s klicono┼íe, naoko zdrave inficirane osobe, na nezara┼żenog spolnog partnera. Osim vaginalnim, analnim ili oralnim odnosom prenose se i trljanjem genitalija, ljubljenjem, bliskim kontaktom sa sjemenom i vaginalnom teku─çinom, slinom, krvlju, sluznicama, spolnim otvorima i mikrotraumatiziranom ko┼żom.

Od bakterijskih uzro─Źnika najva┼żniji su Chlamydia trachomatis (naj─Źe┼í─çi uzro─Źnik infektolo┼íki uzrokovane neplodnosti u svijetu), Neisseria gonorrhoeae (uzrokuje gonoreju, tj. kapavac ili triper), Treponema pallidum (uzrokuje sifilis) te Ureaplasma urealyticum i Mycoplasma genitalium i hominis koje su vrlo ─Źesti uzro─Źnici nespecifi─Źnih upala mokra─çne cijevi u oba spola, upala prostate te upala vrata maternice, jajovoda i male zdjelice.

Me─Ĺu virusnim uzro─Źnicima po nemilim su posljedicama i pro┼íirenosti uz HIV (uzro─Źnik AIDS-a) va┼żni HPV virusi (onkogeni koji uzrokuju genitalne karcinome i neonkogeni koji uzrokuju genitalne bradavice), virus hepatitisa B (jedan od zna─Źajnih uzro─Źnika karcinoma jetre), Herpes simplex i drugi herpes virusi, osobito spolno prenosive citomegalo i Epstein-Barr infekcije (mononukleoza i sindrom kroni─Źnog umora).

Od parazita se i danas u─Źestalo ┼íire Trichomonas vaginalis i uzro─Źnici svraba. Stidne u┼íi sve su rje─Ĺe, ─Źini se, zahvaljuju─çi trendu brazilskih i inih depilacija.

┼áirok je raspon simptoma spolnih bolesti. Mogu biti karakteristi─Źni (npr. kod kondiloma i herpesa) ili nezamjetni sve do pojava komplikacija (npr. kod klamidije, HPV-a). ─îesto su nespecifi─Źni: temperatura, peckanje i bolno mokrenje, poja─Źan iscjedak iz spolovila, osip, krvarenja, bolovi tijekom spolnog odnosa, ote─Źeni limfni ─Źvorovi, osobito u preponama. Inkubacija traje razli─Źito: mogu se javiti ve─ç za 24 sata ili za nekoliko dana, pa do tri, ┼íest ili vi┼íe mjeseci od trenutka zaraze.

Pra─çenje spolnih infekcija

U Hrvatskoj se spolne infekcije i bolesti prate u sklopu sustavnog nadzora zaraznih bolesti prema zakonskim propisima i na temelju podataka epidemiolo┼íkog informacijskog sustava kojim se rutinski prikupljaju izvje┼í─ça o nalazima dijagnosticiranih uzro─Źnika iz mikrobiolo┼íkih laboratorija te o dijagnozama iz ginekolo┼íkih i dermatovenerolo┼íkih ambulanti. Me─Ĺu njima su klamidija, genitalni herpes, HPV, sifilis, hepatitis B i C, gonoreja, HIV i AIDS. Danas se klasi─Źne spolno prenosive bolesti, poput sifilisa i gonoreje, u nas pojavljuju sporadi─Źno. Prevladavaju spolne bolesti druge generacije, kao negonokokne upale mokra─çne cijevi i vrata maternice uzrokovane klamidijom i ureaplazmama, genitalni herpes, genitalne HPV infekcije, virusne upale jetre – B i C hepatitisi te HIV infekcije.

HPV i herpes virusi

Posljednjih 20-ak godina u svijetu i u nas, uz genitalni herpes, naju─Źestalija virusna spolno prenosiva infekcija je HPV infekcija. Zahva─ça oba spola, ali te┼że i ─Źe┼í─çe posljedice uzrokuje u ┼żena. Dugo mo┼że biti prikrivena, asimptomatska, a nakon odre─Ĺenog perioda inkubacije i/ili latencije, koji mo┼że trajati i vi┼íe godina, mo┼że uzrokovati klini─Źki vidljive promjene – genitalne kondilome ili bradavice te biti udru┼żena s novotvorevinama – tumorima i karcinomima – naj─Źe┼í─çe urogenitalne, anogenitalne i oralno-facijalne lokalizacije. Od trenutka zaraze do nastanka karcinoma mo┼że pro─çi desetak i vi┼íe godina, stoga je bolest najbolje prevenirati kontrolnim pregledima, ─Źak i ako mislite da ste odli─Źna zdravlja i da vam pregled nije potreban.

Poznato je da su onkogeni tipovi HPV-a glavni rizi─Źni ─Źimbenici za nastanak raznih ginekolo┼íkih karcinoma, poput raka vrata maternice od kojeg godi┼ínje u svijetu obolijeva oko 500.000, a umre oko 270.000 ┼żena. U na┼íoj zemlji godi┼ínje se otkrije oko 350 novih bolesnica, a od posljedica te bolesti, koja je izlje─Źiva otkrije li se na vrijeme, umire oko stotinu ┼żena.

Papillomavirus - 3d Render

Protiv ─Źetiri tipa HPV-a postoje u─Źinkovita cjepiva; stvaraju za┼ítitu od prekanceroznih promjena uzrokovanih tipovima 16 i 18 (povezuju se s razvojem raka vrata maternice) te od genitalnih bradavica uzrokovanih tipovima 6 i 11. Cijepljenje protiv HPV-a dio je cjelovitog programa prevencije i nije nikakva “dozvola za seks”, jer ne ┼ítiti od uzro─Źnika ostalih spolnih bolesti, ne mo┼że zamijeniti redovite lije─Źni─Źke preglede niti lije─Źenje komplikacija uzrokovanih HPV-om.

Gonoreja i sifilis

U 2011. godini u nas je registrirano 13 slu─Źajeva gonoreje i 20-ak slu─Źajeva sifilisa. Posljednjih godina zabrinjava podatak o pove─çanju broja slu─Źajeva gonoreje u homoseksualnih mu┼íkaraca (70 posto svih oboljelih) te u osoba starijih od 25 godina. U Europi ih je najvi┼íe zabilje┼żeno u Velikoj Britaniji, dok je Hrvatska me─Ĺu zemljama s najni┼żom pojavnosti gonoreje. Za usporedbu, sredinom 70-ih godina u Hrvatskoj je godi┼ínje bilo oko 2000 registriranih bolesnika s gonorejom i vi┼íe od 100 sa sifilisom. U 90-ima je i u nas i u zapadnoj Europi pojavnost sifilisa bila vrlo niska. Posljednjih desetak godina i sifilis se opet ┼íiri, osobito me─Ĺu homoseksualnom populacijom. Ve─ç 2008. zemlje EU prijavile su vi┼íe od 17.000 slu─Źajeva sifilisa, ve─çinom me─Ĺu homoseksualnim mu┼íkarcima starijim od 25 godina.

Klamidijske infekcije

Infekcija C. trachomatis naj─Źe┼í─ça je bakterijska spolno prenosiva infekcija u svijetu, sa 50 milijuna novoinficiranih godi┼ínje i stopom prevalencije vi┼íom od 10 posto u spolno aktivnih djevojaka i mladi─ça (u nas je ta stopa od 4 do 16 posto). U EU se godi┼ínje potvrdi vi┼íe od 300.000 novih slu─Źajeva klamidijskih spolnih infekcija, od ─Źega 95 posto na Islandu, u Skandinaviji i Velikoj Britaniji. Ova je bakterija, unato─Ź dobroj terapiji i dijagnostici, ve─ç desetlje─çima va┼żan uzro─Źnik izvanmaterni─Źnih trudno─ça i glavni uzrok neplodnosti, ako se na vrijeme ne dijagnosticira i ne lije─Źi. Godi┼ínje se u Hrvatskoj registrira oko 1.000 slu─Źajeva klamidije.

Young woman in pain lying on bed

Hepatitis B i C

Serolo┼íke biljege akutne ili preboljele HBV infekcije ima ─Źak tre─çina svjetske populacije, a u svijetu ┼żivi vi┼íe od 350 milijuna kroni─Źnih klicono┼ía hepatitisa B (najvi┼íe zara┼żenih u EU imaju Bugarska i Latvija). HBV se prenosi krvlju i tjelesnim teku─çinama, oko sto puta je zarazniji od HIV-a i deset puta od HCV-a. U Hrvatskoj se hepatitis B naj─Źe┼í─çe prenosi seksualnim putem i kori┼ítenjem ne─Źistog pribora ovisnika o intravenskim drogama. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, Hrvatska je me─Ĺu zemljama s relativno visokom stopom incidencije obolijevanja od HBV-a na europskoj razini i s niskom prevalencijom (0,1 do 2 posto). Prijenos zaraze spolnim kontaktom izvor je infekcije u oko 65 posto osoba, od ─Źega oko dvije tre─çine u heteroseksualnim vezama. U oko 97 posto zara┼żenih dolazi s vremenom do spontanog oporavka, dok u 1 do 5 posto oboljelih akutni hepatitis prelazi u kroni─Źni oblik bolesti koji mo┼że prije─çi u cirozu i karcinom. Tada je terapija izbora transplantacija jetre uz do┼żivotno lije─Źenje antivirusnim lijekovima.

Sre─çom, kod nas se posljednjih godina ipak vidi zamjetan pad pobola od hepatitisa B, ┼íto se tuma─Źi kao posljedica sustavnog cijepljenja. Dobra je vijest da ga nema u generacijama koje su cijepljene u ┼íestim razredima osnovne ┼íkole. Od 2007. uvedeno je i cijepljenje novoro─Ĺen─Źadi protiv ove bolesti. Prijenos putem transfuzija krvi, derivata plazme, organa i tkiva pod strogim je nadzorom te je gotovo uklonjen sve boljim testiranjima krvi, krvnih pripravaka, tkiva i organa. Hepatitis C daleko je rje─Ĺe u literaturi opisan i u praksi prisutan kao spolno prenosiva bolest nego hepatitis B, ali je dokazan i njegov spolni prijenos. Posljednjih 15-ak godina u Hrvatskoj se bilje┼żi oko 200 slu─Źajeva hepatitisa C godi┼ínje.

HIV/AIDS

Od 80-ih godina pro┼ílog stolje─ça, kad se HIV/AIDS pojavio, broj zara┼żenih u svijetu pre┼íao je 40 milijuna. AIDS, sindrom ste─Źene imunodeficijencije, uznapredovali je stadij infekcije virusom humane imunodeficijencije (HIV), poznatom po svojstvu da parazitira u stanicama imunosnog sustava koje polako razara, s posljedi─Źnim nastankom brojnih oportunisti─Źkih zaraznih i malignih bolesti. Najvi┼íe novih slu─Źajeva zaraze u EU prijavljuju Estonija, Latvija i Velika Britanija. Godi┼ínja incidencija AIDS-a u Hrvatskoj je manja od 4 na milijun stanovnika, a incidencija HIV infekcije je 10-14 na milijun. Te vrijednosti svrstavaju Hrvatsku u kategoriju zemalja s niskom u─Źestalo┼í─çu HIV-a.

HIV and AIDS

Iako je tijekom posljednjih 25 godina u─Źestalost AIDS-a podjednako niska, uz bla┼żi pad broja smrti, ─Źemu je pridonijela i vrlo u─Źinkovita dostupna terapija, zabrinjava lagani porast broja novih slu─Źajeva HIV-a, ┼íto se tuma─Źi dijelom stvarnim porastom broja zara┼żenih, a dijelom njihovim intenzivnijim otkrivanjem. ─îetiri petine slu─Źajeva u Hrvatskoj ─Źine mu┼íkarci, a najve─çi broj registriranih je u dobi od 25 do 49 godina. Dominira spolni put prijenosa. Homoseksualnim odnosom preneseno je 52 posto infekcija, heteroseksualnim 34 posto (oko dvije tre─çine u usputnim vezama), a oko 7 posto inficiralo se dijeljenjem zara┼żenog pribora za drogiranje. Ostalih na─Źina prijenosa (posttransfuzijski, s majke na dijete) manje je od pet posto. U preostalim slu─Źajevima put prijenosa je nepoznat.

U Hrvatskoj radi desetak centara za anonimno i besplatno HIV savjetovanje i testiranje (Dubrovnik, Osijek, Pula, Rijeka, Slavonski Brod, Split, Zadar, Kor─Źula, u Zagrebu nekoliko njih) u sklopu preventivnog programa koji financira Ministarstvo zdravlja. Ondje se mogu testirati uzorci krvi i dobiti savjeti za za┼ítitu i smanjenje rizika od HIV infekcije i drugih spolno prenosivih bolesti. Lije─Źenje HIV i AIDS bolesnika u Hrvatskoj je besplatno.

Srljanje u seks

Spolno prenosive infekcije velik su problem dana┼ínjice, stoga je potrebna kvalitetna prevencija i za┼ítita, osobito djece i adolescenata. Treba im stalno ukazivati na zdravstvene koristi od odga─Ĺanja intimnih odnosa i racionalnog postupanja. Osobito se valja kloniti neza┼íti─çenih kontakata s nedovoljno poznatim ili nepoznatim, ali i poznatim promiskuitetnim partnerima. Va┼żno je i kontinuirano ukazivati na potrebu redovnih posjeta ginekologu, dermatovenerologu, urologu ili lije─Źniku op─çe medicine kako bi se i redovnim kontrolnim pregledima infekcije pravodobno otkrile i lije─Źile.

Koliko je takav pristup va┼żan, pokazuju rezultati istra┼żivanja koje su prije nekoliko godina proveli doma─çi medicinski stru─Źnjaci na oko 3.000 u─Źenika tre─çih i ─Źetvrtih razreda srednjih ┼íkola u Hrvatskoj. Pokazalo se da je gotovo 40 posto mladi─ça i 30 posto djevojaka prvi spolni odnos imalo sa 16 godina te da 20 posto njih pri tom nije koristilo nikakvu za┼ítitu ni kontracepciju. Mladi misle da su dovoljno zreli, no to nije to─Źno, ─Źak ni u tjelesnom smislu. Tkiva genitalnih organa u djevojaka i mladi─ça mla─Ĺih od 17 godina vrlo su ranjiva zbog nezrelosti funkcija i gra─Ĺe, pa je i to razlog vi┼íe za odga─Ĺanje spolnih odnosa do potpunog sazrijevanja – tjelesnog, mentalnog i emocionalnog.

Contraception grunge concept

Sretne okolnosti

Ve─çina spolno prenosivih bolesti i infekcija danas se uspje┼íno lije─Źi. Unato─Ź tome ┼íto neke od njih (osobito virusne) mogu postati kroni─Źne jer nema lijekova za potpuno izlje─Źenje, zahvaljuju─çi suvremenim terapijama s mnogima od njih mo┼że se ┼żivjeti dugo i kvalitetno i bez zna─Źajnih simptoma. Iako su spolno prenosive infekcije uglavnom vrlo zarazne, treba znati da se, ako iole dr┼żite do op─çih higijenskih propisa i mjera, ne─çete njima zaraziti niti zrakom, niti vodom, niti rukovanjem niti ┼żivljenjem u istom prostoru sa zara┼żenom osobom. Sretna je okolnost ┼íto je ve─çina uzro─Źnika spolno prenosivih bolesti razmjerno neotporna i neprilago─Ĺena na ┼żivot izvan ljudskog tijela te ugiba na kontaminiranim povr┼íinama za vrlo kratko vrijeme.

Izvor: www.zivim.hr, 30.5.2016.

Facebook Comments