Prvi epidemiolog Hrvatske raskrinkava pet mitova protivnika cijepljenja

Prvi epidemiolog Hrvatske raskrinkava pet mitova protivnika cijepljenja

by Urednik, 27. travnja 2017.

Unato─Ź programu obaveznog cijepljenja, Hrvatska se na┼íla na listi 10 europskih zemalja u kojima se udvostru─Źio broj prijavljenih slu─Źajeva ospica u prva dva mjeseca 2017. u odnosu na isto razdoblje lani. Epidemiolog Bernard Kai─ç, voditelj Slu┼żbe za epidemiologiju zaraznih bolesti pri Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo, za tportal analizira pet teza koje pronose tzv. antivakceri iz inicijative Cijepljenje ÔÇô pravo izbora.

Europska agencija za prevenciju i kontrolu bolesti┬á(ECDC) ustvrdila je u ponedjeljak da je zbog┬ásve ve─çeg broja necijepljenih osoba┬áu prva dva mjeseca┬á2017. u 14 europskih zemalja zabilje┼żeno vi┼íe od┬á1.500 slu─Źajeva ospica, a EU povjerenik za zdravlje┬áVytenis Andriukaitis┬áporu─Źio da je neprihvatljivo ─Źuti da djeca i odrasli umiru od bolesti za koju postoje sigurna i pristupa─Źna cjepiva.

Osnovni je cilj protivnika cijepljenja u Hrvatskoj┬ápromjena sustava iz obaveznog cijepljenja na razinu preporuke, kakvo┬áuistinu jest na snazi┬áu brojnim zapadnoeuropskim dr┼żavama. Kai─ç obja┼ínjava da zakonska reguliranja cijepljenja u pojedinim dr┼żavama reflektiraju stavove medicinske struke, ve─çine stanovni┼ítva i u kona─Źnici zakonodavca.

‘Pravno reguliranje obveze cjepiva u nekoj zemlji prvenstveno je┬áodraz kulturolo┼íke i dru┼ítvene klime. Dakle, treba li cijepljenje biti obavezno ili preporu─Źeno sociolo┼íko je i pravno, a ne medicinsko pitanje’, obja┼ínjava epidemiolog. Na pritu┼żbe da se u Hrvatskoj ne provodi┬áinformirani pristanak┬ároditelja na cijepljenje djece odgovara da je informirani pristanak┬ápreduvjet za cijepljenje┬ái svaki lije─Źnik koji cijepi informira roditelje o cijepljenju na na─Źin koji je roditeljima razumljiv i koliko roditelji tra┼że.

‘Nije propisan pisani informirani pristanak, s potpisom roditelja/skrbnika za cijepljenje jer sama ─Źinjenica da je roditelj/skrbnik doveo dijete na cijepljenje dokaz je da je pristao na cijepljenje.┬áNitko nikoga ne cijepi na silu ili protiv volje roditelja/skrbnika‘, dodaje Kai─ç.

U nastavku donosimo njegove odgovore na pet teza iz repertoara protivnika obveznog cijepljenja na na─Źin kako se ono provodi u Hrvatskoj.

1. Postvakcinalne ospice u Hrvatskoj posljedica su cijepljenja cjepivom protiv ospica, zau┼ínjaka i rubeole┬áPriorix┬á(*2) jednogodi┼ínje djece prema Kalendaru kontinuiranog cijepljenja u Hrvatskoj za razdoblje 2016. ÔÇô 2018.┬á(iz ─Źlanka┬áEpidemija postvakcinalnih ospica u Hrvatskoj! ÔÇô Oboljeli opovrgavaju la┼ż ministra zdravstva!)

Kai─ç: Navedeni ─Źlanak pokazuje kako to izgleda kad se u neki posao upetlja netko tko doista o tome nema ni najosnovnije informacije. Te postvakcinalne ospice jesu stvarno posljedica cijepljenja i prijavljene su kao nuspojava cijepljenja, ┼íto nema nikakve veze s malim grupiranjem ospica koje smo imali po─Źetkom ove godine. Imali smo sedam slu─Źajeva ospica u Hrvatskoj, koji su dijelom povezani i radi se o┬áprirodnoj infekciji┬ávirusom ospica.

Naime, postvakcinalne ospice (kao, uostalom, postvakcinalna rubela i mumps) javljaju se povremeno kod cijepljene djece i svake godine ih se nekoliko evidentira kao nuspojave cijepljenja. Radi se o bolestima koje imaju┬ábla┼żu klini─Źku sliku┬áod pravih ospica, rubele ili mumpsa. Kod svake sumnje radi se laboratorijska obrada oboljelih, prikupljaju podaci o cijepljenju, tra┼żi izvor infekcije i sli─Źno, oboljeli u okolini te se na temelju prikupljenih podataka procjenjuje radi li se o nuspojavi cijepljenja ili o prirodnoj bolesti.

Postvakcinalne ospice se ne prijavljuju kao prijava zarazne bolesti jer to nisu, ve─ç kao nuspojava cijepljenja. Usput re─Źeno, osim u klini─Źkoj slici, ogromna razlika izme─Ĺu postvakcinalnih i prirodnih ospica je u tome ┼íto su┬áprirodne ospice jedna od najzaraznijih bolesti, a postvakcinalne ospice nisu zarazne za okolinu.┬áPostoje u literaturi opisi izlu─Źivanja putem urina genskog materijala cjepnog virusa ospica kod cijepljene djece (kod djece s postvakcinalnim ospicama, ali i kod cijepljenih bez te nuspojave), ali nema dokaza da su izlu─Źevine cijepljenog djeteta zarazne za okolinu na na─Źin da se prenese postvakcinalne bolesti.

2. Od 12.500 autista u Hrvatskoj, zasad┬áuglavnom djece, vi┼íe od 80 posto njih┬áoboljelo je poslije primjene jednog od cjepiva koja se daju do 2. godine ┼żivota djeteta┬á(dr. Niko Viskovi─ç)

Kai─ç:┬áU Hrvatskoj se u drugoj godini ┼żivota cijepi oko 90 posto djece cjepivom MPR i oko 90 posto djece se docijepi cjepivom 6 u 1 u drugoj godini ┼żivota. To zna─Źi da oko 80 posto djece primi oba cjepiva u drugoj godini ┼żivota, a preko 95 posto primi barem jedno od ta dva cjepiva u drugoj godini ┼żivota. Do prije pet-┼íest godina┬áti su postoci bili ne┼íto vi┼íi (npr. prije 10 godina 95 posto djece je primilo cjepivo MPR i 95 posto djece je primilo cjepivo 5 u 1 u drugoj godini ┼żivota).

Dakle, ako je 80 posto djece koja su razvila autizam neko kra─çe ili dulje vrijeme prije po─Źetka bolesti primilo neko od tih cjepiva, to zna─Źi da je me─Ĺu djecom koja boluju od autizma manji postotak cijepljenih nego u op─çoj populaciji djece ÔÇô a to zna─Źi da je cjepivo protektivni faktor, tj. da┬ácijepljenje smanjuje rizik od autizma.

Ne znam je li to─Źan podatak dr. Viskovi─ça, ali ako jest, onda je to┬ádodatan argument┬áu prilog ogromnoj koli─Źini argumenata u stru─Źnoj i znanstvenoj literaturi koji dokazuju┬áda cijepljenje ne pove─çava rizik od autizma.

Naime, da bi se dokazala povezanost cijepljenja s nekim stanjem/bole┼í─çu, trebalo bi se ciljanim istra┼żivanjima uo─Źiti da cijepljena djeca imaju to stanje/bolest ─Źe┼í─çe nego necijepljena djeca. Drugi je na─Źin taj da se usporede cijepni statusi djece koja imaju odre─Ĺeno stanje/bolest s djecom koja nemaju to stanje/bolest tj. da se vidi jesu li bolesna djeca vi┼íe bila izlo┼żena cijepljenju nego zdrava djeca. Takva su istra┼żivanja vi┼íekratno provedena na velikim uzorcima (stotinama tisu─ça djece) i nije se na┼íla povezanost cijepljenja s autizmom.

3. Cjepivima se neopravdano pripisuje zasluga za opadanje pobolijevanja od dje─Źjih zaraznih bolesti tijekom 20. stolje─ça┬á(Alan Phillips, ameri─Źki odvjetnik, citiran na┬áFacebook stranici┬áCijepljenje – pravo izbora)

Kai─ç:┬áPodaci o pobolu govore suprotno, tj. pokazuju da je cijepljenje dovelo do opadanja pobolijevanja od onih bolesti protiv kojih se cijepi. Samo letimi─Źan pogled na u─Źestalost pojedinih bolesti u Hrvatskoj prije i nakon ┼íto se po─Źelo cijepiti protiv njih pokazuje da┬áu Hrvatskoj vi┼íe nema oboljelih od dje─Źje┬áparalize i difterije,┬áda nam djeca vi┼íe ne umiru od┬áneonatalnog tetanusa, milijarne tuberkuloze, tuberkuloznog meningitisa┬áni┬áospica, da je u─Źestalost┬áhripavca┬ávi┼íestruko smanjena, a ospice i┬árubela┬ápred samom su eliminacijom.

Da je tvrdnja o izostanku utjecaja cijepljenja na pobol to─Źna, danas ne bismo ni imali oboljelih ili bi broj oboljelih od┬ávodenih kozica┬ábio vrlo malen jer su one otprilike jednako zarazne i prenose se na sli─Źni na─Źin kao ospice. Me─Ĺutim, mi ve─ç desetlje─çima godi┼ínje imamo dvadesetak tisu─ça oboljelih od vodenih kozica. Razlika je samo u tome ┼íto se djeca protiv ospica cijepe, a protiv vodenih kozica se ne cijepe.

4. Nema pouzdane procjene odnosa štete i koristi od cjepiva. (Alan Phillips)

Kai─ç:┬áProcjene odnosa ┼ítete i rizika od cijepljenja provode se kontinuirano. Cjepiva kod kojih se poka┼że da je rizik/┼íteta ve─çi od koristi pri klini─Źkim ispitivanjima nikada ni ne do─Ĺu na tr┼żi┼íte (npr. neuspjeli poku┼íaji proizvodnje cjepiva protiv HIV-a). Cjepiva kod kojih se poka┼że da je rizik/┼íteta ve─çi od koristi nakon registracije i primjene u populaciji┬átrajno se povuku iz upotrebe (npr. ranija, verzija cjepiva protiv rotavirusa).

5. Uvjerenje da su necijepljene osobe prijetnja drugima je neosnovano. (Alan Phillips)

Kai─ç:┬áU ve─çini slu─Źajeva necijepljene osobe ne predstavljaju prijetnju cijepljenim osobama. Me─Ĺutim, nijedno cjepivo nije savr┼íeno, tj. nijedno cjepivo ne─çe za┼ítititi svaku cijepljenu osobu, a za┼ítita koju neka cjepiva pru┼żaju ne traje do┼żivotno. Za onaj mali postotak osoba koje ne steknu za┼ítitu cijepljenjem i za one koji bilo zbog svojstava cjepiva ili zbog nekog razloga koji je vezan uz samu cijepljenu osobu (slabiji imunolo┼íki odgovor zbog dobi, bolesti, lijekova) izgube za┼ítitu ste─Źenu cijepljenjem,┬ánecijepljene osobe mogu predstavljati prijetnju.

Izvor: www.tportal.hr, 27.04.2017.

Facebook Comments