Potrebna je rasprava o spolnom odgoju koja se ne događa

Potrebna je rasprava o spolnom odgoju koja se ne događa

by Urednik, 25. listopada 2016.

Na raspravu upućuju demografski i zdravstveno statistički pokazatelji. U Hrvatskoj je zbog postupnih promjena u dobnoj strukturi stanovništva prisutno ubrzano starenje stanovništva i proces depopulacije. Nepovoljna demografska kretnja, ukupna depopulacija i starenje stanovništva prisutni su u Hrvatskoj više od četiri desetljeća.

Učenici su dio baze reprodukcije, koju čine djeca od 0-14 godina. Udio ove populacijske skupine u cjelokupnom stanovništvu u posljednjih se pet desetljeća smanjuju, od 27 posto ukupnog stanovništva 1953. godine do 17,1 posto 2001. godine. Spolno ponašanje u adolescentnoj dobi utječe na plodnost i fertilitet u zreloj dobi.

Na spolno ponašanje adolescenata utječu razvojni, psihološki, demografski, socijalni, gospodarski i obrazovni čimbenici. Iako su pokazatelji spolnog ponašanja adolescenata u nas i svijetu različiti, a odnose se na početak spolnog života, primjenu učinkovitih sredstava zaštite od začeća, specifični fertilitet i broj namjernih pobačaja, zajedničko je svim spolno aktivnim adolescentima da teže od starije populacije prihvaćaju programe zaštite reproduktivnog zdravlja. Tome pridonosi tijek psihosocijalnog razvoja mladih, emocionalna i socijalna nezrelost, sklonost rizičnom spolnom ponašanju i neprimjerena prosudba dalekosežnih posljedica rizičnog ponašanja, nepoznavanja fertiliteta i/ili nedosljednost u korištenju metoda zaštite od neželjenog začeća.

Ranije spolno sazrijevanje, kasnije postizanje socijalne zrelosti i ekonomske samostalnosti zbog produženog trajanja izobrazbe, odgađanje stvaranja obitelji, promjena društvenih stavova prema spolnosti adolescenata te njihova neupitna spolna aktivnost, razlog su pojavi adolescentnih trudnoća, pobačaja i patoloških stanja reproduktivnog sustava.

Prema rezultatima istraživanja o zdravstvenom stanju, navikama i ponašanju učenika koje je provela Svjetska zdravstvena organizacija u 30 zemalja Europe, prema spolnom iskustvu učenice i učenici u dobi od 15 godina iz Hrvatske su na pretposljednjem mjestu. Najmanje spolnog iskustva imaju njihovi vršnjaci iz Poljske. Činjenica je da su znanje i vještine cjelokupne mlade populacije nedostatne, kompetentnost za rješavanje problema primjerenih dobi nedovoljna, što ima za posljedicu nisko samopoštovanje. Budući da često izostaju komunikacija i podrška u obitelji, poglavito o spolnosti, spolnim slobodama i iskustvu samih roditelja (npr. o pobačaju pitanjem „to sam mogao biti i ja“), vjerojatnije je i rizično ponašanje.

Stoga može uslijediti:

  • rano stupanje u spolne odnose i promiskuitet, neplanirane rane trudnoće i pobačaji,
  • bolesti reproduktivnog sustava s mogućnim radnim i kasnim posljedicama (poput neplodnosti, spontanih pobačaja, izvanmateričnih trudnoća, oštećenja i bolesti ploda, raka dojke..),
  • nezadovoljstva spolnim i životom uopće,
  • povećani rizik za sva rizična ponašanja,
  • utjecaj na opće zdravstveno stanje mladih,
  • nasilje, zlostavljanje, netolerancija, nepoštivanje osnovnih ljudskih prava i utjecaj svih posljedica na demografsko stanje zemlje

S obzirom na tradiciju te kulturološke i demografske karakteristike obitelji, roditelji se u današnjim prilikama načelnog materijalizma, potrošačkog mentaliteta i relativiziranja etičkih vrijednosti teško suočavaju s odgojem. Osobito u urbanim sredinama obitelj ne pruža trajne vrijednosti, a upravo mladi su najbolji seizmograf svih tih društvenih i vrijednosnih promjena. Mediji prema brojim istraživanjima imaju najveći utjecaj, a nitko ne vodi sustavnu brigu o kvaliteti i točnosti tih informacija. Utjecaj medija slijedi utjecaj vršnjaka, koji međusobno prenose često netočne informacije.

Autori: Doc. dr. sc. Dubravko Lepušić, dr. med. Sandra Radović-Radovčić

Korišteni dijelovi podataka te dijelovi teksta iz brošura:

  • Agencije za odgoj i obrazovanje,brošure-„Smjernice za proces individualnog obrazovanja“, –Društveni aspekti rizičnog seksualnog ponašanja,
  • Hrvatski Časopis za javno zdravstvo,
  • Kako sa djecom razgovarati o seksualnosti, ljubavi i vezama (Udruga „Korak po korak“),
  • Kako djeca imaju djecu (analiza stanja i preporuke za postupanje u slučaju maloljetničkih trudnoća i roditeljstva, UNICEF i Udruga „Korak po korak“),
  • Mama je mama (projekt za mololjetne trudnice i majke, Udruga „korak po korak“),
  • Časopis „Medicus“
  • memo AIDS (mladi educiraju mlade o AIDS-u, Klinika za dječje bolesti Zagreb),
  • model zdravstvenog odgoja u hrvatskim školama (4. modul)
  • Nastavni Zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske Županije,
  • Narodni zdravstveni list
  • Pedeset savjeta za zdravlje
  • Pedriatica Croatica
  • Plan B (vodič za maloljetne trudnice i roditelje)
  • Problematični učici: rizično seksualno ponašanje u kasnoj adolescenciji
  • radionice „Ajmo pričati o seksu“
  • Seksualno nasilje u školama („Ženska soba“)
  • SEZAM (seksualna edukacija za mlade, CESI)
  • Sex na Ex (CESI)
  • Spolno prenosive bolesti i infekcije (priručnik stalnog medicinskog usavršavanja-poslijediplomski tečaj)
  • web portal odlikaši.hr
  • web portal roditelji.hr
  • web portal sveokontracepciji.com
  • web portal- t-portal
  • web portal trudnoće.hr
  • web portal zdravobudi.hr
  • web portal ženski kutak.hr
Facebook Comments